ODGOVOR NA ČLANAK U VEČERNJEM LISTU-Brijune su prigrlili glumci, ljevica i turisti željni nostalgije i mira — HRVATSKE PRAVICE

DANA 27.RUJNA 2017 U NEDJELJNJEM VEČERNJEM LISTU IZAŠAO JE ČLANAK Brijune su prigrlili glumci, ljevica i turisti željni nostalgije i mira Kojeg je potpisala IVA PULJIĆ ŠEGO Kako sam rođena Puljanka koja je provela cijeli život u neposrednoj blizini Brijuna , a sam članak je napisan u srcedrapateljskom tonu, moram reagirati i napisati svoje viđenje […]

ODGOVOR NA ČLANAK U VEČERNJEM LISTU-Brijune su prigrlili glumci, ljevica i turisti željni nostalgije i mira — HRVATSKE PRAVICE

SVETAC DANA-UTORAK-15.09.2020

ByADMIN
RUJ 15, 2020

Gospa Žalosna

Iako smo na pragu raskošne, raznobojne jeseni, kao da se i imenom današnjeg marijanskog blagdana s tugom opraštamo od dugog, toplog ljeta. Častimo Gospu Žalosnu ili Mariju od sedam žalosti (Mater dolorosa), a imendan slave naše Dolores i Tuge. Prisjećamo se sedam teških trenutaka Marijina života: Šimunovo proročanstvo u hramu da će joj „mač probosti dušu“, bijeg s djetetom Isusom u Egipat, traženje izgubljenog dječaka Isusa u hramu, susret s Isusom na križnom putu, boli dok su Isusa pribijali na križ, skidanje Isusa s križa („Pietà“), Isusov pogreb. Umjetnici prikazuju Mariju u suzama, sa sedam mačeva koji joj probadaju srce ili sedam medaljona s prizorima sedam žalosti oko njezinog lika. Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Šimuna Mariji: »A tebi će samoj mač probosti dušu« (Lk 2, 35). Te riječi naviještaju Kristovu muku, a budući da nitko s Isusom nije tako blizak kao njegova Majka, nikoga kao nju neće potresti njegova muka.

O Marijinim žalostima počeli su u XIII. stoljeću pobožno razmišljati naročito redovnici serviti i potom su nastale mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Servitima je Sveta Stolica 1667. dopustila posebnu svetkovinu u čast Gospe od sedam žalosti, taj je blagdan 1735. preuzelo čitavo španjolsko kraljevstvo, a papa Pio VII. proširio ga je 1814. na cijelu Crkvu. Gospi Žalosnoj posvećene su Slovačka, američka država Mississippi, talijanska pokrajina Molise, redovnička kongregacija Svetog Križa te mnoge pokrajine, naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Špansko, Vranov Dol kod Jastrebarskog, Križevci, Kloštar Podravski, Kalinovac, Veliko Trgovišće, Veternica kod Novog Golubovca, Ludbreg, Kotoriba, Otočac-Fortica, Mrkopalj, Murine kod Umaga, Susak, Tkon, Hrvace, Donji Vinjani kod Imotskog, Split-Kašjuni, Gornja Dubica kod Odžaka, Čardak kod Modriče, Mali Mošunj kod Viteza, Selenča kod Bača).

Podjeli ovo:

Obiteljski križni put 11. postaja — HRVATSKE PRAVICE
Posted bysamo lucija September 15, 2020 Leave a commenton Obiteljski križni put 11. postaja — HRVATSKE PRAVICE EditObiteljski križni put 11. postaja — HRVATSKE PRAVICE

Kalvarija, prema latinskom calva: gola lubanja, ili Golgota, brežuljak je kraj Jeruzalema na kojemu je prema novozavjetnom zapisu razapet i umro Isus Krist. Općenito, simbol je patnji i ispaštanja. U evanđelju po Mateju čitamo: “Kad stigoše na mjesto zvano Golgota – što znači lubanja – dadoše mu da pije vino, pomiješano sa žuči. On okusi […]

Obiteljski križni put 11. postaja — HRVATSKE PRAVICE
MISNA ČITANJA-UTORAK -15.09.2020 — ŽUPA ROKOVCI-ANDRIJAŠEVCI
Posted bysamo lucija September 15, 2020 Leave a commenton MISNA ČITANJA-UTORAK -15.09.2020 — ŽUPA ROKOVCI-ANDRIJAŠEVCI EditMISNA ČITANJA-UTORAK -15.09.2020 — ŽUPA ROKOVCI-ANDRIJAŠEVCI

MISAO IZ EVANĐELJA DANA »O kako ucviljena bješe ona uzvišena, Majka Sina jedinog!« XXIV. tjedan kroz godinu Utorak, 15. 9. 2020. Bl. Djevica Marija Žalosna Spomendan ČITANJA: vl.: Heb 5, 7-9; Ps 31, 2-6.15-16.20; Iv 19, 25-27 (ili: Lk 2, 33-35) BOJA LITURGIJSKOG RUHA: bijela IMENDANI: Dolores, Valerije, Emil, Emila; Roland, Ladislav Prvo čitanje:Heb 5,…

MISNA ČITANJA-UTORAK -15.09.2020 — ŽUPA ROKOVCI-ANDRIJAŠEVCI
MOLITVA SVETOM KRIŽU — ŽUPA ROKOVCI-ANDRIJAŠEVCI
6h ago

O, sveti Križu, na kojem je raspeta Ljubav srca mojega, premilosrdni moj Gospodin! Uzdižem pogled Tebi i vapijem: Spasi me! Neka čavli što probodoše ruke i noge moga Spasitelja, razapnu sve grijehe i zloće što ih učinih protiv Ljubavi i protiv svoga bližnjeg. Raskajana srca i lica oblivena suzama, razapinjem svoju oholost da uskrsne na…

MOLITVA SVETOM KRIŽU — ŽUPA ROKOVCI-ANDRIJAŠEVCI
Amen MOLITVA SVETOM KRIŽU

ByADMIN
RUJ 14, 2020

O, sveti Križu, na kojem je raspeta Ljubav srca mojega, premilosrdni moj Gospodin!

Uzdižem pogled Tebi i vapijem: Spasi me! Neka čavli što probodoše ruke i noge moga Spasitelja,

razapnu sve grijehe i zloće što ih učinih protiv Ljubavi i protiv svoga bližnjeg.

Raskajana srca i lica oblivena suzama, razapinjem svoju oholost da uskrsne na poniznost,

svoju škrtost da uskrsne na sebedarje i dobrohotnost; razapinjem bludnost da uskrsne na čistoću srca,

duše i tijela, neumjerenost da uskrsne na suzdržanost; razapinjem zavist i srditost da uskrsnu na ljubav,

lijenost da uskrsne na gorljivost! O, sveti Križu, daj mi po Tebi zaslužiti Vječnost! Amen!
REBLOGGING molim

Oprtalj
Jun 6, 2020
I za kraj dana, sa preostalim atomima snage, odvezli smo se u Oprtalj, zloglasni gradić sa opakim usponom sa fantastične i ove godine još neodržane ultratrail utrke 100miljaistre.

Oprtalj je slikoviti gradić u središnjoj Istri, smješten na tristotinjak metara visokom brežuljku, a spominje se još od početka 12. stoljeća kao urbano boravište tadašnjih feudalnih vladara i obrtnika. Naseljen je bio još u pretpovijesno, kao i u rimsko doba, kada se na tom mjestu nalazila vojna stanica, dok je u srednjem vijeku bio posjed njemačkih feudalaca, akvilejskog patrijarha te Mletaka. Nakon njih dolazi pod vlast Francuske, Austrije i Italije, da bi se na kraju vratio u matičnu državu – Hrvatsku.

Venecija je ujedno ostavila i najveći trag u gradskoj arhitekturi, što se može vidjeti čim se uđe u Oprtalj. Naime, pred ulazom u stari dio grada nalazi se lođa s lapidarijem koju iznutra krasi mletački lav, a pokraj nje, na izbočenim bedemima, smješten je plato s kojeg se odlično vidi cijeli okolni kraj. Unutar mjesta je župna crkva sv. Jurja s početka 16. stoljeća, a izdvojeni zvonik, u obliku kule, dovršen je dva stoljeća kasnije.

Na izlasku iz Oprtlja nalazi se malena crkva sv. Marije, poznata po predivnim istarskim freskama, koje često krase slične crkve, poput onih u Humu ili Beramu. Ispred nje se nalazi drvored čempresa, a nakon njih ‘puca’ izvrstan pogled na cijelo mjesto, od kuda imate izvrsnu poziciju za fotografiranje cijele gradske panorame.

Preuzeto s: https://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/oprtalj

najgrzi grad istre pod francuza austrijanaca, italjana i napokom hrvata izgleda kako stara stala zasto NE milanovic i plenkovic obnovi da bude lipsa od grcke spanije i francuske nasa lipa hrvatska zasto tako zapustena ?1409 – Devetnica svetom Padre Piju iz Pietrelcine 14. RUJNA 2020.ADMINISTRATORKOMENTIRAJ Devetnica svetom Padre Piju iz Pietrelcine Ova devetnica može se moliti devet uzastopnih dana, počevši od 14. rujna ili bilo kojega drugog dana u godini. Moli se s namjerom izražavanja pobožnosti sv. Padre Piju, za određenu milost od Gospodina po njegovu zagovoru ili kako bismo zahvalili za već primljene milosti. Jedini traženi uvjet kako bi ova devetnica bila “važeća” jest da se moli bez prestanka dvet uzastopnih dana. (Ako se jedan dan preskoči, potrebno ju je započeti iznova; ne zbog toga što je riječ o magijskoj formuli, nego kako bismo se vježbali u postojanosti i vjernosti u molitvi.) MALI SAVJET Kako uči sveta majka Crkva, duhovni život i vježbe pobožnosti usko su povezani sa sakramentalnim životom te su to učinkovitije i plodonosnije što više odgovaraju milosti Gospodnjoj. Stoga je za vrijeme devetnice poženjo primiti sakrament pomirenja i pokore (ispovjediti se) kako bi se od Boga zadobilo oproštenje vlastitih grijeha: poželjno je i svakodnevno sudjelovanje u svetoj misi (ako je moguće) i primanje svete pričesti, izvora i vrhunca svega kršćanskog života. Devetnica sv. Padre Piu doista je vrlo učinkovita ako se čvrsto vjeruje. Moli se kako bismo nadili trenutke trpljenja, bolesti, tjeskobe, morlne propasti, obiteljskih nesreća; kako bismo bili prosvijetljeni u najtežim odlukama koje treba donijeti; kako bismo bilo ozdravljeni, utješeni te kako bismo mogli zatražiti pomoć u velikim i malim poteškoćama svakoga dana; ali također se moliti kako bismo zahvalili za neizmjerne milosti koje neprestano primamo od Gospodina. PRVI DAN Oče Pio iz Pietrelcine, voljeni oče, ti si s ljubavlju nosio na svom tijelu vidljive rane našega Gospodina Isusa Krista. Nosio si Križ za cijelo čovječanstvo. U trpljenu tjelesne i duševne boli koja je neprekidno mučila tvoje tijelo i dušu, postao si mučenikom ljubavi za sve ljude. Molimo te da posreduješ kod našega Svemogućeg Oca da smognemo hrabrosti prihvatiti sve velike i male križeve života koji pretvaraju osobnu patnju u istinski put k vječnom životu. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu… Molitva svetom Padre Piju Sveti Padre Pio, koji si toliko ljubio rane Kristove, da si ih i sam nosio na svome tijelu. Tebe koji si svoj život posvetio naviještenju i slavljenju Muke i Ljubavi Kristove molim, da mi budeš zaštitnik i zagovornik pred Isusovim Presvetim Licem. Molim te, izmoli mi; dar povjerenja u božju Ljubav- dar pouzdanja u božju Providnost dar predanja u božju Volju Osobito, Padre Pio, izmoli za mene milost ….(recite svoje nakane) koju toliko želim, kako bih bio suobličen Božjoj volji, kako bih donosio plodove ljubavi, milosrđa, mira; kako bih se oslobodio egoizma; kako bih postao suradnikom Božjim. Bože, koji si blaženom Piju, svećeniku, dao milost da na čudesan način bude dionik trpljenja tvoga Sina, udijeli nama da se, po njegovu zagovoru, suobličimo Isusovom smrti, kako bismo dospjeli do slave uskrsnuća. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen DRUGI DAN Oče Pio iz Pietrelcine, ti sada živiš u zajedništvu s našim voljenim Ocem i Gospodinom Isusom Kristom. Rastao si u svetosti i odolijevao prijevarama zloga. Tjelesno i duhovno su te mučili sinovi pakla u želji da te prisile da napustiš put svetosti koji si izabrao. Moli za nas Boga da kroz tvoje posredništvo i u ime našega Gospodina Isusa Krista, pronađemo duhovnu hrabrost da se odreknemo grijeha te budemo učvršćeni u vjeri sve do smrti. Budi nam u pomoći, te kao moćan zaštitnik u nebu posreduj za nas da se na putu spasenja ne bojimo napada sinova pakla, kušnji i nevolja, već da se u tim teškim vremenima potpuno predamo u ruke Dobrog Pastira, koji neće dopustiti da se niti jedna ovčica izgubi. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu… Molitva svetom Padre Piju Sveti Padre Pio, koji si toliko ljubio rane Kristove, da si ih i sam nosio na svome tijelu. Tebe koji si svoj život posvetio naviještenju i slavljenju Muke i Ljubavi Kristove molim, da mi budeš zaštitnik i zagovornik pred Isusovim Presvetim Licem. Molim te, izmoli mi; dar povjerenja u božju Ljubav- dar pouzdanja u božju Providnost dar predanja u božju Volju Osobito, Padre Pio, izmoli za mene milost ….(recite svoje nakane) koju toliko želim, kako bih bio suobličen Božjoj volji, kako bih donosio plodove ljubavi, milosrđa, mira; kako bih se oslobodio egoizma; kako bih postao suradnikom Božjim. Bože, koji si blaženom Piju, svećeniku, dao milost da na čudesan način bude dionik trpljenja tvoga Sina, udijeli nama da se, po njegovu zagovoru, suobličimo Isusovom smrti, kako bismo dospjeli do slave uskrsnuća. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen TREĆI DAN Oče Pio iz Pietrelcine, kreposni oče, ti si toliko mnogo volio našu Blaženu Majku. Svaki dan si darivan milošću i utjehom koju samo Ona može pružiti. Prosimo te da moliš za nas kod naše Nebeske Majke te predaš naše grijehe, pokajanja i molbe u Njezine ruke. Kao i u Kani, da može posredovati za sve nas kod Svojega Sina, našega Gospodina Isusa Krista, da čuje Njezine molitve za nas te da zapiše naša imena u Knjigu Života. Mili sveče, ti si obilovao u svakoj kreposti, molimo te da nam isprosiš kreposti vjere, nade i ljubavi. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu… Molitva svetom Padre Piju Sveti Padre Pio, koji si toliko ljubio rane Kristove, da si ih i sam nosio na svome tijelu. Tebe koji si svoj život posvetio naviještenju i slavljenju Muke i Ljubavi Kristove molim, da mi budeš zaštitnik i zagovornik pred Isusovim Presvetim Licem. Molim te, izmoli mi; dar povjerenja u božju Ljubav- dar pouzdanja u božju Providnost dar predanja u božju Volju Osobito, Padre Pio, izmoli za mene milost ….(recite svoje nakane) koju toliko želim, kako bih bio suobličen Božjoj volji, kako bih donosio plodove ljubavi, milosrđa, mira; kako bih se oslobodio egoizma; kako bih postao suradnikom Božjim. Bože, koji si blaženom Piju, svećeniku, dao milost da na čudesan način bude dionik trpljenja tvoga Sina, udijeli nama da se, po njegovu zagovoru, suobličimo Isusovom smrti, kako bismo dospjeli do slave uskrsnuća. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen ČETVRTI DAN Oče Pio iz Pietrelcine, časni oče, koji si toliko volio svoga Anđela Čuvara te nas naučio toj ljubavi. Tvoj je Anđeo Čuvar tebi bio vjerni pratitelj, voditelj, branitelj i glasnik. Čak je tebi donosio molitve tvoje duhovne djece. Budući da su oni prisutnost Živoga Boga koji pomaže izbjeći nemilost grijeha te su uvijek spremni uputiti na put koji vodi dobroti i očuvati nas od zla, moli da mi naučimo kao i ti poštovati službu našega Anđela Čuvara i razgovarati s njim da možemo biti otvoreni njegovom utjecaju te naučiti biti mu poslušani svo vrijeme. Dragi sveče, moli za nas da se poput tebe hrabro i puni pouzdanja odazovemo kada nas Gospodin pozove u službu, a naročito naši mladi, jer jedino živeći Božju volju, živimo potpunost života. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu… Molitva svetom Padre Piju Sveti Padre Pio, koji si toliko ljubio rane Kristove, da si ih i sam nosio na svome tijelu. Tebe koji si svoj život posvetio naviještenju i slavljenju Muke i Ljubavi Kristove molim, da mi budeš zaštitnik i zagovornik pred Isusovim Presvetim Licem. Molim te, izmoli mi; dar povjerenja u božju Ljubav- dar pouzdanja u božju Providnost dar predanja u božju Volju Osobito, Padre Pio, izmoli za mene milost ….(recite svoje nakane) koju toliko želim, kako bih bio suobličen Božjoj volji, kako bih donosio plodove ljubavi, milosrđa, mira; kako bih se oslobodio egoizma; kako bih postao suradnikom Božjim. Bože, koji si blaženom Piju, svećeniku, dao milost da na čudesan način bude dionik trpljenja tvoga Sina, udijeli nama da se, po njegovu zagovoru, suobličimo Isusovom smrti, kako bismo dospjeli do slave uskrsnuća. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen PETI DAN Oče Pio iz Pietrelcine, mudri oče, ti si toliko mnogo volio duše u čistilištu te nas naučio da ih isto toliko volimo. Ponudio si samoga sebe kao žrtvu za okajanje njihovih grijeha. Posreduj za nas kod našega Gospodina i Boga Isusa Krista da naša srca budu puna suosjećanja i ljubavi prema tim jadnim dušama. Sljedeći tvoj primjer i mi želimo pomoći tim dušama i smanjiti njihovo vrijeme patnje u čistilištu. Molimo da naše molitve i žrtve pruže utjehu u njihovim patnjama, svetu zadovoljštinu potrebnu za oslobođenje iz njihovog mjesta muka te brzi ulazak u vječnu radost neba. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu… Molitva svetom Padre Piju Sveti Padre Pio, koji si toliko ljubio rane Kristove, da si ih i sam nosio na svome tijelu. Tebe koji si svoj život posvetio naviještenju i slavljenju Muke i Ljubavi Kristove molim, da mi budeš zaštitnik i zagovornik pred Isusovim Presvetim Licem. Molim te, izmoli mi; dar povjerenja u božju Ljubav- dar pouzdanja u božju Providnost dar predanja u božju Volju Osobito, Padre Pio, izmoli za mene milost ….(recite svoje nakane) koju toliko želim, kako bih bio suobličen Božjoj volji, kako bih donosio plodove ljubavi, milosrđa, mira; kako bih se oslobodio egoizma; kako bih postao suradnikom Božjim. Bože, koji si blaženom Piju, svećeniku, dao milost da na čudesan način bude dionik trpljenja tvoga Sina, udijeli nama da se, po njegovu zagovoru, suobličimo Isusovom smrti, kako bismo dospjeli do slave uskrsnuća. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen ŠESTI DAN Oče Pio iz Pietrelcine, poslušni oče, ti si volio bolesne i nemoćne više nego sebe samoga, jer si u njima vidio Isusa. U Božje ime izvodio si čuda ozdravljenja tijela, duše i uma. Tvojim posredništvom kod Boga izliječene su bolesti prošlosti i sadašnjosti te su ljudi osnaženi da izađu ususret problemima sutrašnjice s povjerenjem. Onima koji su ti se obratili, ti si vratio smisao duhovnog jedinstva i vratio nadu u njihove živote, te ohrabrio ih da obnove duh u njihovim srcima. Molimo da kroz tvoje snažno posredništvo i naše Nebeske Majke budemo ozdravljeni u našem tijelu i okrijepljeni u duhovnim potrebama, te zahvalno damo slavu, hvalu i čast našemu Bogu za sve Njegove blagoslove. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu… Molitva svetom Padre Piju Sveti Padre Pio, koji si toliko ljubio rane Kristove, da si ih i sam nosio na svome tijelu. Tebe koji si svoj život posvetio naviještenju i slavljenju Muke i Ljubavi Kristove molim, da mi budeš zaštitnik i zagovornik pred Isusovim Presvetim Licem. Molim te, izmoli mi; dar povjerenja u božju Ljubav- dar pouzdanja u božju Providnost dar predanja u božju Volju Osobito, Padre Pio, izmoli za mene milost ….(recite svoje nakane) koju toliko želim, kako bih bio suobličen Božjoj volji, kako bih donosio plodove ljubavi, milosrđa, mira; kako bih se oslobodio egoizma; kako bih postao suradnikom Božjim. Bože, koji si blaženom Piju, svećeniku, dao milost da na čudesan način bude dionik trpljenja tvoga Sina, udijeli nama da se, po njegovu zagovoru, suobličimo Isusovom smrti, kako bismo dospjeli do slave uskrsnuća. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen SEDMI DAN Oče Pio iz Pietrelcine, blagoslovljeni oče, ti si sudjelovao u Božjem planu spasenja te ponudio samog sebe kao žrtvu za oslobođenje ljudi od ropstva prema sotoni. Molimo te da posreduješ za nas i za sve nevjernike i grešnike da se obrate Bogu, te da se iskreno pokajemo za sve naše grijehe. Moli i za one čija je vjera slaba da porastu u kršćanskom životu, te vjernu Božju djecu da nastave s još većim žarom na putu svoga spasenja. Slavni sveče, ti koji si svjedočio za istinske vrijednosti života, molimo te posreduj za nas da ne budemo zavedeni lažima ovoga svijeta koje nam zli arogantno nameće kao istine, već da ispravno živimo našu vjeru. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu… Molitva svetom Padre Piju Sveti Padre Pio, koji si toliko ljubio rane Kristove, da si ih i sam nosio na svome tijelu. Tebe koji si svoj život posvetio naviještenju i slavljenju Muke i Ljubavi Kristove molim, da mi budeš zaštitnik i zagovornik pred Isusovim Presvetim Licem. Molim te, izmoli mi; dar povjerenja u božju Ljubav- dar pouzdanja u božju Providnost dar predanja u božju Volju Osobito, Padre Pio, izmoli za mene milost ….(recite svoje nakane) koju toliko želim, kako bih bio suobličen Božjoj volji, kako bih donosio plodove ljubavi, milosrđa, mira; kako bih se oslobodio egoizma; kako bih postao suradnikom Božjim. Bože, koji si blaženom Piju, svećeniku, dao milost da na čudesan način bude dionik trpljenja tvoga Sina, udijeli nama da se, po njegovu zagovoru, suobličimo Isusovom smrti, kako bismo dospjeli do slave uskrsnuća. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen OSMI DAN Oče Pio iz Pietrelcine, nevini oče, ti si toliko volio svoju duhovnu djecu. Koliko li si samo ljudi pridobio za Krista cijenom svoje krvi! Molimo te da i mi koji te nismo osobno poznavali budemo ubrojeni među tvoju duhovnu djecu. Svojom očinskom zaštitom, svetačkim vodstvom i duhovnom snagom budi nam u pomoći i isprosi nam posebnu milost da u času smrti susretnemo se s Gospodinom na vratima raja. Veliki sveče, koji si okrunjen vječnom krunom od Gospodina za svoje zasluge, isprosi nam milost čistoće i nevinosti da se uz Božju pomoć možemo suprotstaviti slabostima i zabludama tijela, svijeta i đavla. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu… Molitva svetom Padre Piju Sveti Padre Pio, koji si toliko ljubio rane Kristove, da si ih i sam nosio na svome tijelu. Tebe koji si svoj život posvetio naviještenju i slavljenju Muke i Ljubavi Kristove molim, da mi budeš zaštitnik i zagovornik pred Isusovim Presvetim Licem. Molim te, izmoli mi; dar povjerenja u božju Ljubav- dar pouzdanja u božju Providnost dar predanja u božju Volju Osobito, Padre Pio, izmoli za mene milost ….(recite svoje nakane) koju toliko želim, kako bih bio suobličen Božjoj volji, kako bih donosio plodove ljubavi, milosrđa, mira; kako bih se oslobodio egoizma; kako bih postao suradnikom Božjim. Bože, koji si blaženom Piju, svećeniku, dao milost da na čudesan način bude dionik trpljenja tvoga Sina, udijeli nama da se, po njegovu zagovoru, suobličimo Isusovom smrti, kako bismo dospjeli do slave uskrsnuća. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen DEVETI DAN Oče Pio iz Pietrelcine, ponizni oče, ti si istinski volio Majku Crkvu. Moli za nas, da Gospodar Žetve pošalje dovoljan broj radnika u vinograd. Neka On ispuni svijet slugama svojim, svetim svećenicima, redovnicima i redovnicama te laicima koji će biti puni snage i žara koji dolazi od Duha Svetoga, te vjerno svjedočiti za Istinu svojim životom i primjerom. Molimo te, posreduj kod Blažene Djevice Marije, naše majke, da nas vodi k jedinstvu svih onih koji zazivaju ime Isusovo, kao Krista i Gospodina. Prečasni sveče, ti si osvijetlio ovaj tamni svijet božanskim svjetlom, molimo te moli da mi kršćani shvatimo važnost svete ispovjedi i presvetog sakramenta, te se nanovo svi zajedno okupimo oko Euharistije. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu… Molitva svetom Padre Piju Sveti Padre Pio, koji si toliko ljubio rane Kristove, da si ih i sam nosio na svome tijelu. Tebe koji si svoj život posvetio naviještenju i slavljenju Muke i Ljubavi Kristove molim, da mi budeš zaštitnik i zagovornik pred Isusovim Presvetim Licem. Molim te, izmoli mi; dar povjerenja u božju Ljubav- dar pouzdanja u božju Providnost dar predanja u božju Volju Osobito, Padre Pio, izmoli za mene milost ….(recite svoje nakane) koju toliko želim, kako bih bio suobličen Božjoj volji, kako bih donosio plodove ljubavi, milosrđa, mira; kako bih se oslobodio egoizma; kako bih postao suradnikom Božjim. Bože, koji si blaženom Piju, svećeniku, dao milost da na čudesan način bude dionik trpljenja tvoga Sina, udijeli nama da se, po njegovu zagovoru, suobličimo Isusovom smrti, kako bismo dospjeli do slave uskrsnuća. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen Litanije i Krunica su dodatne molitve i možete ih uzeti kroz devetnice ako ste raspoloženi za molitvu. Litanije svetom Piju iz Pietrelcine Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se! Gospodine, smiluj se! Kriste, čuj nas! Kriste, usliši nas! Oče nebeski, Bože smiluj nam se! Sine otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se! Duše Sveti, Bože, smiluj nam se! Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se! Sveta Marija, Bezgrešna Djevice, moli za nas. Sveti Pio iz Pietrelcine, moli za nas. Sveti Pio, ljubljen od Boga, moli za nas. Sveti Pio, sliko Isusa Krista, moli za nas. Sveti Pio, dobri pastiru ljudi, moli za nas. Sveti Pio, uzore svećenika, moli za nas. Sveti Pio, svjetlo Crkve, moli za nas. Sveti Pio, klanjatelju pred Presvetim, moli za nas. Sveti Pio, vjerni sine svetog Franje, moli za nas. Sveti Pio, označen stigmama Isusa Krista, moli za nas. Sveti Pio, bolesniče u patnji, moli za nas. Sveti Pio, pomočnoće umirućih, moli za nas. Sveti Pio, ravnatelju duša, moli za nas. Sveti Pio, zlatno srce, moli za nas. Sveti Pio, apostole milosrđa, moli za nas. Sveti Pio, činitelju čudesa, moli za nas. Sveti Pio, tješitelju potlačenih, moli za nas. Sveti Pio, ljubitelju Presvete krunice, moli za nas. Sveti Pio, pomoćniče dušama u sumnji i tami, moli za nas. Sveti Pio, tješitelju bolesnih, moli za nas. Sveti Pio, uzore poniznosti, moli za nas. Sveti Pio, izvore mudrosti, moli za nas. Sveti Pio, ogledalo božanskog života, moli za nas. Sveti Pio, ljubitelju Isusa Krista raspetoga, moli za nas. Sveti Pio, predan Božjoj volji, moli za nas. Sveti Pio, činitelju dobra na zemlji, moli za nas. Sveti Pio, ispunjen duhom žrtvovanja, moli za nas. Sveti Pio, pomoći i nado u svim našim potrebama, moli za nas . Sveti Pio, posudo Duha Svetoga, moli za nas. Sveti Pio, koji nas vodiš Isusu Kristu, moli za nas. Sveti Pio, naš duhovni oče i odvjetniče, moli za nas. Sveti Pio, okrunjen u slavi nebeskoj, moli za nas. Bože, Oče naš nebeski, koji si pomogao svetom Piu na odražavanju slike Isusa Krista kroz život u ljubavi i požrtvovanju, daj nam da i mi slijedimo tvoga Sina hodeći stopama svetog Pia iz Pietrelcine dajući svoju nesebičnu ljubav. Amen ŽALOSNA OTAJSTVA Devetnica Padre Piu 1. Isuse promatram te dok klečiš u Getsemanskom vrtu. Dok moliš pogleda uprtog ka Nebu, niz tvoje Presveto lice slijeva se krvav znoj. Svjestan si da bez Tvoje muke i smrti – nema moga otkupljenja. Dopusti mi da Ti se približim zajedno u molitvi. U ovoj noći želim Ti biti prijatelj i zajedno s tobom podijeliti tvoju bol. 2. Tebe, jedinog Pravednika svezaše na stup srama. Bičevima izraniše Tvoje tijelo i Spasiteljska krv se razli zemljom. Molim Te večeras Isuse za sve koji Te ranjavaju grijesima, psovkom i zlom. Za sve ovisnike, za sve koji su upali u ponor besmisla i zla. Za njih klečim i za njih Te molim, o neka ih Tvoja Krv ozdravi. 3. Kralja Vjekova, okruniše trnjem. Dok Ti se izruguju, Isuse ti strpljivo šutiš i moliš. Učitelju, moja je ljubav ograničena, često ne znam ljubiti ni prijatelje, a kamoli neprijatelje. Često sam ljubomorna i zavidna. Ponekad sam nezadovoljna svojim životom i htjela bih živjeti živote drugih. O Kralju moga srca i života, klanjam Ti se i molim te pouči me; strpljivosti, ljubavi, praštanju i prijateljstvo. 4. Isuse, pratim Te na putu do Kalvarije. Okrvavljen padaš pod težinom križa. Padaš ali ne posustaješ. Znaš da moraš izdržati do kraja. Sigurna sam da si svojom svemoći mogao nadići slabost, ali htio si dati još jednu priliku ljudskom rodu. Ti i Šimun Cirenac, korak u korak pod križem, zajedničkim snagama do Golgote. Bog i čovjek, zajedno na putu spasenja svijeta. Molim Te Isuse, daj mi Šimunovo srce, da znam prepoznati težinu ljudskih Kalvarija i prolaziti ih zajedno s njima. 5. Isuse, razapeše Te između dva razbojnika. Ljudska zloba i nevjera, zadaju Ti veću bol od čavala koji razdiru Tvoje tijelo. Kao i Gecemaniju, zagledan u Nebo moliš. Moliš: „Oče oprosti im, jer ne znaju što čini.“ O ima li veće Ljubavi. U ovoj molitvi Isuse, klanjam se Tvojim Presvetim Ranama. Uranjam u njih; svoj život, svoju vjeru, ufanje, ljubav, svoj razum, dušu i tijelo. O neka me Tvoja krv očisti i ozdravi za novi život. Molitva svetom Ocu Piu Sveti Oče Pio, koji si toliko ljubio rane Kristove, da si ih i sam nosio na svome tijelu. Tebe koji si svoj život posvetio naviještenju i slavljenju Muke i Ljubavi Kristove molim, da mi budeš zaštitnik i zagovornik pred Isusovim Presvetim Licem. Molim te, izmoli mi; – dar povjerenja u božju Ljubav – dar pouzdanja u božju Providnost – dar predanja u božju Volju Bože, koji si blaženom Piju, svećeniku, dao milost da na čudesan način bude dionik trpljenja tvoga Sina, udijeli nama da se, po njegovu zagovoru, suobličimo Isusovom smrti, kako bismo dospjeli do slave uskrsnuća. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vjekova. Amen

Edit
Share
1Comment
Like
MORE IN BOGTEVOLI.WORDPRESS.COM
Snažne molitve presvetom Križu – izmoli ih u ovaj sveti i milosni dan! — ŽUPA ROKOVCI-ANDRIJAŠEVCIOj, zdravo Križu, nado sva! MOLITVA SVETOM KRIŽU O, sveti Križu, na kojem je raspeta Ljubav srca mojega, premilosrdni moj Gospodin! Uzdižem pogled Tebi i vapijem: Spasi me! Neka čavli što probodoše ruke i noge moga Spasitelja, razapnu sve grijehe i zloće što ih učinih protiv Ljubavi i protiv svoga bližnjeg. Raskajana srca i lica […]Snažne molitve presvetom Križu – izmoli ih u ovaj sveti i milosni dan! — ŽUPA ROKOVCI-ANDRIJAŠEVCI AMENSnažne molitve presvetom Križu – izmoli ih u ovaj sveti i milosni dan!6h ago Oj, zdravo Križu, nado sva!
Facebook Viewer Question: Do you still believe the book of Revelation has been completely fulfilled? If yes, why? If no, what changed your mind? —Short Answer: Yes I do believe it has been completely fulfilled. It’s impossible for me to answer this question without telling you my story and how I got to…
The Sacrament of the Anointing of the Sick | Saint Anthony Catholic ChurchThe Sacrament of the Anointing of the Sick | Saint Anthony Catholic Church
When we are sick or dying we must face the fact of our mortality. In this time of difficulty Jesus does not aban…Läsningsgudstjänst
Den 15 september 2020, tisdag
Jungfru Marias smärtor(eller – I morgon
Gud, kom till min räddning.
Herre, skynda till min hjälp.
Ära vare Fadern och Sonen och den helige Ande,
nu och alltid och i evigheters evighet. Amen. (Halleluja.)HymnUnder natten eller tidigt om morgonen:O du som speglar Faderns ljus,
ja, själv är ljuset ur hans djup,
med sång vi bryter nattens sömn.
Stå vid vår sida i vår bön.Allt mörker från vår själ tag bort,
på flykt driv onda andars hop,
från sinnet lyft all sömnighet,
att det ej tyngs till jorden ned.I tro vi nalkas nådens tron:
Förlåt vår svaghet, o Guds Son,
låt våra psalmers offergärd
för din skull leda till vårt väl.Din är all makt och härlighet,
barmhärtighetens Kungason,
med Fadern och vår Hjälpare
en enda Gud i evighet. Amen.Under dagen:Du kom till jorden ej som gäst
men för att stanna hos oss kvar.
Hos mänskorna din kärlek var
vid sjö och strand, i by och berg.Fast skyn har lyft dig för vår blick,
kan intet skilja oss från dig.
Ej längesen, ej långtifrån
men här och nu du med oss går.Den som din kärlek har berört
har funnit mer än ögat sett
och örat hört och tanken tänkt:
dig själv som allt åt oss har skänkt.Där du i bön och psalm bekänns,
stärks tron och glädjens eld blir tänd.
Kom, Jesus, nu och hos oss bliv.
I dig vi äger evigt liv. Amen.Ant. 1 Låt mitt rop komma inför dig. Dölj inte ditt ansikte för mig.Psalm 102
En landsflyktigs klagan
Gud tröstar oss i alla våra svårigheter (2 Kor 1:4)IHerre, hör min bön, *
och låt mitt rop komma inför dig.
Dölj inte ditt ansikte, när jag är i nöd, *
hör mig när jag ropar, skynda att svara mig.Ty mina dagar har försvunnit som rök, *
benen i min kropp bränner som eld.
Mitt hjärta är förbränt som gräs och förvissnat, *
jag glömmer att äta mitt bröd.För min högljudda suckans skull *
tränger benen i min kropp ut till huden.
Jag är lik en pelikan i öknen, *
jag är som en uggla bland ruiner.Jag får ingen sömn *
och har blivit lik en ensam fågel på taket.
Hela dagen smädar mig mina fiender, *
de som rasar mot mig förbannar med mitt namn.Jag äter aska som bröd *
och blandar min dryck med gråt
för din vredes och förtörnelses skull, *
därför att du har gripit mig och kastat bort mig.Mina dagar är som skuggan, när den förlängs, *
och jag själv förvissnar som gräs.
Ära vare Fadern och Sonen och den helige Ande, *
nu och alltid och i evigheters evighet. Amen.Ant. 1 Låt mitt rop komma inför dig. Dölj inte ditt ansikte för mig.Ant. 2 Herren hör de ödmjukas bön.IIMen du, Herre, tronar för tid och evighet, *
man åkallar dig i släkte efter släkte.
Du skall stå upp och förbarma dig över Sion. +
Det är tid att du bevisar det nåd, *
ja, stunden har kommit.Ty dina tjänare har dess stenar kära, *
de ser med sorg på resterna av dess glans.
Då skall hedningarna frukta Herrens namn *
och alla jordens konungar din härlighet,när en gång Herren har byggt upp Sion *
och uppenbarat sig i sin härlighet,
när han har vänt sig till de utblottades bön *
och upphört att förakta deras rop.Må detta tecknas upp för kommande släkten, *
så att det folk som skapas kan lova Herren:
Han har blickat ned från sin heliga höjd, *
Herren har skådat ned från himmelen till jorden,för att höra den fångnes klagan *
och befria dödens barn,
för att man i Sion må förkunna Herrens namn *
och sjunga hans lov i Jerusalem,när alla folk församlas *
och alla riken, för att tjäna Herren.
Ära vare Fadern och Sonen och den helige Ande, *
nu och alltid och i evigheters evighet. Amen.Ant. 2 Herren hör de ödmjukas bön.Ant. 3 Du har lagt jordens grund, och himlarna är dina händers verk.IIIHan har brutit min kraft, *
han har förkortat mina dagar,
Jag säger: Min Gud, ta inte bort mig mitt i livet, *
du vars år varar från släkte till släkte.I begynnelsen lade du jordens grund, *
och himlarna är dina händers verk.
De skall förgås, men du förblir, *
de skall alla nötas ut som en klädnad,du skall förvandla dem som man byter sin dräkt, *
och de försvinner.
Men du är densamme, *
och dina år varar utan ände.Dina tjänares barn skall få bo i landet, *
och deras avkomma skall bestå inför dig.
Ära vare Fadern och Sonen och den helige Ande, *
nu och alltid och i evigheters evighet. Amen.Ant. 3 Du har lagt jordens grund, och himlarna är dina händers verk.Lyssna, mitt folk, till min undervisning,
vänd era öron till mina ord.Första läsningen
Warning: include(/customers/d/2/d/oblates.se/httpd.www/breviar/czyt/lasn): failed to open stream: No such file or directory in /customers/d/2/d/oblates.se/httpd.www/breviar/czyt/gd.php on line 231 Warning: include(): Failed opening ‘lasn/’ for inclusion (include_path=’.:/usr/share/php’) in /customers/d/2/d/oblates.se/httpd.www/breviar/czyt/gd.php on line 231Andra läsningen
Ur Sermo angelicus av Birgitta av Vadstena.
Rosen i JerikoDenna jungfru [Maria] kan med rätta kallas en blomstrande ros, ty liksom en ros brukar växa bland törnen, så växte denna vördnadsvärda jungfru mitt ibland bedrövelser. Och på samma sätt som törnet blir kraftigare och vassare ju mera rosen breder ut sig genom sitt växande, så blev denna utvalda ros, Maria, desto smärtsammare stungen av de tunga bedrövelsernas törnen ju mera hon växte till i ålder.
Då hon hade kommit till den åldern att Guds Son blivit hennes son och hon blev varse att han i hennes moderliv, ja från henne hade antagit den kropp som genom sig själv skulle uppfylla de profetiska skrifternas ord, då var det som om denna milda ros ytterligare tilltog och växte i sin skön-het och som om de bedrövelsernas törnen som smärtsamt stack henne dag för dag blev allt kraftigare och vassare. Ty liksom en stor och outsäglig glädje steg upp i henne när Guds Son avlades, så plågades hennes själ på många sätt vid tanken på det grymma lidande som i framtiden skulle drabba honom. Jungfrun gladde sig över att hennes son med sann ödmjukhet skulle föra sina vänner tillbaka till himmelrikets härlighet, de som på grund av den första människans högmod hade förtjänat gehennas straff. Hon sörjde, ty liksom människan i paradiset genom sin onda begärelse syndade i alla sina lemmar, så visste hon att hennes son genom sin egen kropps bittra död här i världen skulle göra bot för denna människas överträdelse [i alla hennes lemmar]. Jungfrun gladde sig, ty hon hade avlat sin son utan synd och köttets lust och hon hade fött honom utan smärta, men hon sörjde, ty hon visste att hon skulle föda denne käre son till en plågsam död och att hon själv med hjärtats djupaste ängslan skulle åse hans lidanden. Jungfrun gladde sig, ty hon visste att han skulle stå upp från de döda och för sitt lidandes skull evigt upphöjas till den högsta ära. Likväl sörjde hon, ty hon visste att han, genom de smädelser och plågor som skulle föregå denne upphöjelse, mycket svårt skulle pinas.
Man bör alltså tveklöst tro att liksom man kan se att rosen står stadigt fast på sin plats, fastän de törnen som omger den blir allt kraftigare och vassare, så hade denna välsignade ros, Maria, en så fast själ att, hur bedrövelsernas törnen än plågade hennes hjärta, så kunde de likväl inte rubba hennes vilja utan hon visade sig redo att lida och göra allt vad som behagade Gud. Med rätta kan man alltså likna henne vid en blomstrande ros och allra mest vid rosen i Jeriko, ty liksom rosen på den platsen på grund av sin skönhet sägs överträffa alla andra blomster, så överträffade också Maria på grund av skönheten i sin ärbarhet och sina dygder alla dem som levat i denna världen, med undantag av sin välsignade son. Liksom Gud och hans änglar i himlen fröjdade sig över fastheten i hennes dygder, så gladde sig även människorna i världen på det högsta, då de såg hur tålmodigt hon utstod bedrövelserna och hur klokt hon tog emot den tröst som gavs henne.Responsorium Luk 23:33; Joh 19:25; jfr Luk 2:35När de kom till den plats som kallades Skallen, korsfäste de honom.

Men vid Jesu kors stod hans mor.
Då gick ett svärd genom hennes smärtfyllda själ.
Men vid Jesu kors stod hans mor.SlutbönHelige Gud, du ville att Kristi moder skulle stå under korset och dela Sonens smärtor. Låt nu din kyrka, som har del med henne i Kristi lidanden, med henne också dela uppståndelsens härlighet. Genom din Son Jesus Kristus, vår Herre och Gud, som med dig, Fader, och den helige Ande, lever och råder i evigheters evigheter.The Sacrament of the Anointing of the Sick | Saint Anthony Catholic ChurchReplyLike
samo lucija4m agoThe Sacrament of the Anointing of the Sick When we are sick or dying we must face the fact of our mortality. In this time of difficulty Jesus does not abandon us. He gave us priests who bring us the graces of the sacrament of the sick, called Anointing of the Sick because the principle sign is anointing with oil consecrated by the bishop. Sometimes this sacrament is mistakenly called the Last Rites though it is only one part of the complete Last Rites of the Church which also include Confession (if the person is able to speak), Holy Communion (called viaticum), and special prayers for the dying. Anointing of the Sick is for Catholics who are sick or facing life threatening situations (like major surgery or a serious medical emergency), as well as those who may be facing immanent death. Because of the notion that calling the priest for this sacrament may mean giving up on a dying loved one, many Catholics wait until too late to call the priest. Doing this risks leaving the dying person without the important graces of this sacrament. The principle grace is a strengthening of the virtue of hope to help the sick person not to despair and to strengthen them against any fear of death. It also helps them to endure whatever suffering is caused by their illness or injuries and unites them to the suffering Christ who draws close to them and provides spiritual comfort. For those who are not able to make an oral confession of their sins it also provides forgiveness of sins. This is a great gift because it allows the ordinary grace of sacramental forgiveness to be given even in this extreme circumstance. Sometimes the administration of this sacrament results in the healing of the sick person and even miraculous healing is not out of the real of possibility, but there is no guarantee that such healing will occur in any particular instance. This sacrament is described in the New Testament by the Apostle James when he writes: Is any one among you suffering? Let him pray. Is any cheerful? Let him sing praise. Is any among you sick? Let him call for the elders of the church, and let them pray over him, anointing him with oil in the name of the Lord; and the prayer of faith will save the sick man, and the Lord will raise him up; and if he has committed sins, he will be forgiven. -James 5:13-15 Extreme Unction, Grantham All of the seven sacraments are moments when power comes forth from Jesus so that we can encounter his healing and transforming grace. Jesus worked many miracles and cured many who were ill, blind, even lame. One particular healing has always been used to illustrate how the sacraments are encounters with Jesus through which we touch him and find help in our time of need, disease, or other distress. While in the middle of traveling to heal the young daughter of Jairus… “a great crowd followed Jesus and thronged about him. And there was a woman who had had a flow of blood for twelve years, and who had suffered much under many physicians, and had spent all that she had, and was no better but rather grew worse. She had heard the reports about Jesus, and came up behind him in the crowd and touched his garment. For she said, ‘If I touch even his garments, I shall be made well.’ And immediately the hemorrhage ceased; and she felt in her body that she was healed of her disease. And Jesus, perceiving in himself that power had gone forth from him, immediately turned about in the crowd, and said, ‘Who touched my garments?’ And his disciples said to him, ‘You see the crowd pressing around you, and yet you say, ‘Who touched me?’ And he looked around to see who had done it. But the woman, knowing what had been done to her, came in fear and trembling and fell down before him, and told him the whole truth. And he said to her, ‘Daughter, your faith has made you well; go in peace, and be healed of your disease.’” (Mark 5:24-34) The elements of this sacrament include: Penitential Prayer Liturgy of the Word or a short reading from Scripture Priest lays hands on the sick person Anointing with the oil of the sick on the hands, and forehead with the words, Through this holy anointing may the Lord in his love and mercy help you with the grace of the Holy Spirit. May the Lord who frees you from sin save you and raise you up.” When possible those near death are given viaticum (Holy Eucharist). “Communion in the body and blood of Christ, received at this moment of ‘passing over’ to the Father, has a particular significance and importance. It is the seed of eternal life and the power of resurrection, according to the words of the Lord: ‘He who eats my flesh and drinks my blood has eternal life, and I will raise him up at the last day.’” (Catechism of the Catholic Church, 1524, quoting John 6:54) When administered at (or potentially near) the moment of death in addition to viaticum it may also include: Apostolic Pardon Prayer of Commendation Fathers of the Church on Anointing of the Sick St. John Chrysostom “The priests of Judaism had power to cleanse the body from leprosy—or rather, not to cleanse it at all, but to declare a person as having been cleansed. . . . Our priests have received the power not of treating with the leprosy of the body, but with spiritual uncleanness; not of declaring cleansed, but of actually cleansing. . . . Priests accomplish this not only by teaching and admonishing, but also by the help of prayer. Not only at the time of our regeneration [in baptism], but even afterward, they have the authority to forgive sins: ‘Is there anyone among you sick? Let him call in the priests of the church, and let them pray over him, anointing him with oil in the name of the Lord. And the prayer of faith shall save the sick man, and the Lord shall raise him up, and if he has committed sins, he shall be forgiven’.” (On the Priesthood, A.D. 387) Caesar of Arles “As often as some infirmity overtakes a man, let him who is ill receive the body and blood of Christ; let him humbly and in faith ask the presbyters for blessed oil, to anoint his body, so that what was written may be fulfilled in him: ‘Is anyone among you sick? Let him bring in the presbyters, and let them pray over him, anointing him with oil; and the prayer of faith will save the sick man, and the Lord will raise him up; and if he be in sins, they will be forgiven him. . . . See to it, brethren, that whoever is ill hasten to the church, both that he may receive health of body and will merit to obtain the forgiveness of his sins.” (Sermon, A.D. 542) WHY CATHOLIC What is Salvation? Who is Jesus? Coming Back to the Church Becoming Catholic The 7 Sacraments The 7 Sacraments Baptism Confirmation Eucharist Confession Anointing of the Sick Holy Matrimony Holy Orders Common Questions Is this sacrament the same thing as Extreme Unction or Last Rites? Why is it necessary for a priest (or bishop) to administer this sacrament? How does one get a priest to offer this sacrament? Q & A from the Compendium Who can receive the sacrament of the anointing of the sick? (316) Who administers this sacrament? (317) How is this sacrament celebrated? (318) What are the effects of this sacrament? (319) What is Viaticum? (320) What is Anointing of the Sick? 3 Minute Catechism 3MC – Episode 45 – What is Anointing of the Sick? Anointing of the Sick: A Simple Explanation
Obiteljski križni put 11. postaja
Apr 7, 2020

Kalvarija, prema latinskom calva: gola lubanja, ili Golgota, brežuljak je kraj Jeruzalema na kojemu je prema novozavjetnom zapisu razapet i umro Isus Krist. Općenito, simbol je patnji i ispaštanja. U evanđelju po Mateju čitamo: “Kad stigoše na mjesto zvano Golgota – što znači lubanja – dadoše mu da pije vino, pomiješano sa žuči. On okusi i ne htjede piti. Tada ga razapeše i kockom razdijeliše među se haljine njegove… Zajedno s njim razapnu dvojicu razbojnika: jednoga s desne strane, a drugoga s lijeve (Mt, 27 33-38)“.

Prizor razapinjanja na križ i zvukovi čekića kojima se zakucavaju čavlima ruke i noge su toliko bolni, ljudska patnja je neizmjerna… ljudski um toliko veliku patnju ne možu pojmiti. Ova postaja najbolnija je na Križnom putu. U njoj pored patnje i boli, vidimo i nadu, nadu da nije sve bilo uzalud.

križeviKalvarija u Žminju

Na križu su patnja i ljubav jedno, nerazdvojni to je cijena otkupljenja, ne srebrom i zlatom već krvlju Isusa Krista. Na križu je Božanska ljubav procvala u svoj svojoj ljepoti i čistoći. Isus upućuje vapaj Ocu da se smiluje onima što ga razapeše. Božja ljubav se obznanjuje svijetu u svoj svojoj dobroti, plemenitosti i uzvišenosti. Sotona može bjesniti okolo pa i ubiti tijelo, ali ne u Duhu u kojem sja i prebiva Božanska ljubav Trojedinog Boga, on ne može prići i on je tu bespomoćan i nemoćan. Jesmo li spremni moliti za naše progonitelje i one koji nam čine nažao, ima li ljubavi u našim srcima i jesmo li prihvatili patnju, jer samo ako znamo patiti i trpjeti znamo i voljeti?

Prisjetimo se riječi našeg dragog Kardinala Kuharića u propovijedi na blagdan sv. Lovre u Petrinji teške 1991. godine.

„Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu, dapače, čuvat ću je. Ako je napustio svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja neću vratiti istom mjerom nego ću poštovati život njegova oca, brata, sina, sestre“

Te su riječi nauka Križa, za takav odnos prema svijetu žrtvovao se Isus Krist noseći križ i bio na njemu razapet.

POSTAJA
ISUSA PRIBIJAJU NA KRIŽ.

postaja-11

Biblijski tekst
«Zlostavljahu ga, a on puštaše, i nije otvorio svoja usta. Silom ga se i sudom riješiše; tko se brine za njegovu sudbinu? Da, iz zemlje živih ukloniše njega, za grijehe naroda njegova na smrt ga izbiše.»

(Iz 53, 7-8)

-Klanjamo se Tebi, Isuse, i blagoslivljamo Tebe!
-Jer si po svom svetom križu svijet otkupio!

Čvrsto su ga prikovali na drvo križa. Tu užasnu muku prihvatio je dragovoljno. Dao se pribiti na križ radi zla i grijeha svega svijeta. Teško je bez osjećaja stajati pred tim-
prizorom. Katkad nam se u našem bračnom i obiteljskom zajedništvu učini težak i tvrd naš život. Katkad kao pravo mučeništvo, kao krvavo razapinjanje na križ, kao-preveliko iskušenje koje prelazi naše moći. Mnogi tada bježe. Neki u pobuni neki u sumnjiva društva, u alkoholizam i drogu, neki u zlostavljanje i osvete. Život tada postaje nesnosan.., pun rana, čavala i teških patnja. Kako je teško visiti pribijen na križu obitelji!
Isuse Kriste raspeti. Ti si mogao pobjeći sa svoga križa. Mogao si izbjeći odgovornost, čavle i krv… Nisi to učinio zato da bi svima u sličnoj muci u sličnim životnim raspećima,
bio primjer i upozorenje da se tu bijegom ne može postići nikakvo pravo rješenje. Ti ovdje svjedočiš kako treba ostati na svome križu, strpljivo i ustrajno, sa oproštenjem i
ljubavlju. To je put u blagoslov, mir i pobjedu. Ljudski, to izgleda nemoguće! Ali ti daješ snage i svjetla onima koji to s vjerom prihvate i podnose da otkriju spasenjski smisao svojih raspeća. Molimo te za to svjetlo, snagu i milost. Amen.

Neka dođu i na mene
Patnje za me podnesene
Sina tvojeg ranjenog.

Rane drage Majko sveta,
Spasa za me razapeta
Tisni usred srca mog.

Cvjetnica ili Nedjelja muke gospodnje i Veliki tjedan, u virtualnom izdanju.
Posted on 5 travnja, 2020 by hrvatskepraviceblog
Rate This

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje, zadnja je korizmena nedjelja. Činjenica je da polako odlaze u zaborav hrvatski kršćanski naziv za korizmene nedjelje prije Uskrsa: Čista, Pačista, Bezimena, Sredoposna, Gluha i Cvjetnica (koja se naziva u Istri i Uličnica. Maslina =Ulika). Mijenjajući nazive i dajući svoja tumačenja kršćanskim blagdanima poganstvo iznova kuca na kršćanska vrata! {npr. „Uskrs je proljetni blagdan”!). Bogoslužje Cvjetnice ima dvostruki sadržaj: prvi, svečani Isusov ulazak u Jeruzalem (,,Hosana”!); drugi je pjevanje ili čitanje Muke Isusove („Raspni ga!”).

Službeni latinski naziv Nedjelja palmi ili Muke Gospodnje potječe od jeruzalemskih kršćana koji su se od 4. st. skupljali popodne toga dana na Maslinskom brdu izdašnije slaveći Službu Riječi a potom uvečer u procesiji s grančicama palmi i masline u ruci ulazili u Jeruzalem. Taj se vjernički običaj prakticirao u Rimu od 9.st. odakle se proširio po cijeloj Crkvi.

Stari su hrvatski pisci Uskrs nazivali Vazmom, što je izvedenica od grčke riječi “azima”- koja doslovno znači “beskvasni kruh”, a skraćeno se upotrebljava za židovsku Pashu, kojoj je Krist dao novi sadržaj svojom smrću i svojim Uskrsnućem.

Uskrs je najstarija svetkovina kršćanske zajednice.

Cvjetnicom, započinje Veliki tjedan, a u kojem se, tijekom osam dana, slave najveće tajne kršćanstva – Isusova muka, smrt, pokop i uskrsnuće. Liturgijskim sadržajem Cvjetnica izražava bit tzv. Vazmenog misterija – kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi u svoju slavu.

uličnica

Inače, Cvjetnica je svoje ime dobila još u rimskoj liturgiji u 4. i 5. stoljeću i tada se nazivala Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja Muke Gospodnje, jer je uvodila u tajnu Velikog petka, da bi stoljeće kasnije postala Dominica in palmis, odnosno Nedjelja cvjetnica.

Za blagoslovljene grančice, svijeće i procesije na Cvjetnicu vezani su brojni hrvatski kršćanski običaji (umivanje vodom u koju se prije stave latice cvijeća, pletenje „pomi” u dubrovačkom kraju i tsl.) Porukama i dubokim značenjem bremenit je spomen na svečani Isusov ulazak u Jeruzalem na magaretu. Naviru u sjećanje brojni starozavjetni tekstovi o „mironosnom kralju” koji krotko jaši na magaretu da uspostavi žuđeni Mir. Isus ulazi u Jeruzalem da u njemu proslavi s učenicima Pashu – prijelaz s ovoga svijeta u Božji svijet. Taj Isusov krotko pobjedonosni ulazak navještaj je njegove pobjede nad grijehom i nad smrću.

Običaj vezan uz Cvjetnicu u južnoj Hrvatskoj, u Župi Dubrovačkoj, koju zovu i Palmana nedjelja te Neđeja od pôme. Rano ujutro vjernici su se pripremali, da s pomom (isprepletena palmina grančica) i maslinovim grančicama idu u crkvu, da bi ih blagoslovili. Pomu su nosila samo djeca. One obitelji koje nisu imale djece ili su im djeca već odrasla, davali su pome djeci iz susjedstva. Djeci bi bilo drago imati što više poma, jer se na Uskrs djeci darivala pisanica, a onome tko je nosio pomu dali bi dvije. Nakon blagoslova, pome se odnose u pčelinjak, u polje, u staju, a u kući se stavljaju ispred raspela ili svete slike. Stara, prošlogodišnja, poma po običaju se ne smije baciti u smeće, već se ili zakapa u zemlju ili se, češće, spaljuje, a pepeo se koristi za pepeljenje na Pepelnicu.

Međutim, ove godine svi ti običaji će izostati zbog pandemije koronavirusa i po prvi puta, misna slavlja na Cvjetnicu, kao i na sam blagdan Uskrsa, bit će služena bez vjernika koji su pozvani da misna slavlja i obrede Velikog tjedna prate preko televizije te se posvete kućnoj liturgiji i obiteljskim molitvama.

Nažalost zbog opasnosti od epidemije ove svete dane proslavljat ćemo pobožno i dostojanstveno samo u krugu obitelji bez dolaska u crkvu. Nitko ni u snu nije mogao pomisliti da će tisućljetni tradicijski i vjerski običaji biti tako naprasno okljaštreni !Zahvaljujući napretku tehnologije imati ćemo virtualni Uskrs!

Veliki četvrtak

Veliki četvrtak je posljednji dan korizme, a toga dana navečer započinje vazmeno trodnevlje (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota). U vazmenom trodnevlju otkrivamo najintimnije tajne vjere, počevši od Isusovog služenja, predanja u obredu pranja nogu, zatim potpunog predanja i umiranja na križu iz ljubavi, sve do proslavljenja i uskrsnuća od mrtvih, gdje se očituje snaga života, ali života iz poslušnosti i u poslušnosti Bogu Ocu. Na Veliki četvrtak održava se misa posvete ulja. Na toj misi nad/biskup sa svim svećenicima blagoslovi tri ulja: bolesničko ulje, kojim se mažu bolesnici, katekumensko, kojim se mažu krštenici, te krizmu, tj. mješavinu maslinova ulja i mirisa (uglavnom balzama), koja se upotrebljava kod krštenja, potvrde, te kod svećeničkog i biskupskog ređenja.

Toga dana navečer slavi se misa Gospodnje večere. Misa Gospodnje večere je ujedno i ustanovljenje sakramenta Euharistije: „I dok su blagovali, uze Isus kruh, izreče blagoslov pa razlomi, dade svojim učenicima i reče: „Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje!“ I uze čašu, zahvali i dade im govoreći: „Pijte iz nje svi! Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnoge prolijeva na otpuštenje grijeha. (Mt 26, 26-28)

sv ivan iznutra
Euharistija je najsvakidašnjija, a ujedno najbožanskija gesta, koju je moguće zamisliti. To je Isusova Istina. Toliko ljudska, a ipak tako božanska; toliko poznata, a tako tajanstvena; toliko blizu, a objavljuje toliko toga nepojmljivoga! Euharistija je izvor duhovnog života svakom vjerniku, jer po njoj se sjedinjuje s Kristom, izvorom života. Da je nadnaravnog karaktera ima bezbroj čudesnih primjera koji to potvrđuju, a navedimo samo jedan, naime sv. Padre Pio dok je slavio Euharistiju dobio je stigme koje je nosio cijeli život.

Za vrijeme liturgije pjeva se Slava (što se inače ne čini u vremenu korizme), a tada zazvone zvona i više neće zvoniti do obreda vazmenog bdijenja. Nakon čitanja evanđelja, ako je moguće, upriliči se obred pranja nogu. Svećenik 12-orici vjernika opere noge. To je spomen na ono što je Isus učinio svojim učenicima. Ovaj znak poniznosti koji je pokazao Isus svojim učenicima i nama je poticaj da smo pozvani služiti drugima. Ove godine je prilika da na Veliki četvrtak, molimo za sve zdravstvene djelatnike koji danonoćno služe bolesnima od korona virusa kako bi im Bog dao snage da ustraju u poniznom i predanom služenju.

Nakon mise se posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak – jer toga dana neće biti svete mise i posvećivanja hostija – prenesu u pokrajnju kapelu ili oltar, zajedno s Presvetim (tj. velikom posvećenom hostijom koja se sprema u tzv. pokaznicu, odnosno dijelom prozirnu ukrašenu posudu, tako da vjernici mogu jasno vidjeti hostiju – Isusa Krista). Također se oltar potpuno ogoli i makne sve s njega. Tada se obično uprigodi barem jednosatno klanjanje, kao spomen na Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu, kada su njegovi učenici pozaspali. Od tog trenutka počinje mir, tišina i molitva, sabranje pred same dane koji slijede. Crkve su otvorene po cijeli dan i vjernici mogu doći da se na miru pomole.

U dane vazmenog trodnevlja, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U Dalmaciji se na Veliki četvrtak ili čak sve dane Svetog trodnevlja udara šibama po crkvenim klupama tako dugo dok se ne izlome šibe, a čin se naziva “tući barabana” pa naziv podsjeća na Barabu, sudionika Isusova procesa pred rimskim upraviteljem Poncijem Pilatom.

Veliki petak

Veliki petak je spomen na Isusovu smrt. Uz Čistu srijedu Veliki petak je dan kada je obavezan post. Toga dana nema svete mise, nego samo obredi Velikog petka. Obzirom da se toga dana dogodilo raspeće Isusu Krista, vjernici u velikoj duhovno sabranosti i tišini prisustvuju obredima. Obredi započinju šutnjom i unutarnjom duhovnom poniznošću koju svećenik očituje u prostraciji pred oltarom, koji je potpuno ogoljen. Taj ogoljeni oltar također simbolizira Isusova muka i smrt.

Veliki-petak

U prvom dijelu obreda se čita ili pjeva Evanđelje, to jest Muka po Ivanu, koja ima za cilj duhovno uvesti vjernike u stvarnost događaja i ozbiljnost Velikoga petka. Tako vjernici slušajući muku i stradanje Isusa Krista uviđaju njegovu bezgraničnu ljubav prema svakom čovjeku, i ta bezgranična ljubav u njima budi osjećaj zahvalnosti, predanja, empatije i želje za nasljedovanjem Isusa Krista. Također taj prvi dio obreda sačinjavaju molitve vjernika, to je točno propisana sveopća molitva, u kojoj se moli za razne potrebe i osobe.

Drugi dio obreda je ljubljenje križa. Donosi se drveni križ, koji u tri stupnja razotkriva svećenik i svaki puta pjeva: Evo drvo križa…, a narod u šutnji poklekne, te odgovara: Dođite, poklonimo se! Nakon toga svaki vjernik dolazi do oltara i klanja se križu ili ga ljubi. Pri tome se pjevaju tzv. prijekori, odnosno pjesme koje označavaju tužbe raspetog Krista za nezahvalnost puka (npr. Puče moj, što učinih tebi…). Klanjanje križu izražava duboku zahvalnost vjernika Isusu Kristu, za sve što je On učinio za čovjeka, što je predao svoj život na križu, kako bi ljude oslobodio istočnoga grijeha i otvorio im vrata raja. Ovo je najveća tajna Boga, boga koji se ponizio, patio, bio razapet i umro na križu kao čovjek za čovjeka….o neizmjerne ljubavi…..Koliko Bog voli čovjeka, može se dati primjer ljubavi roditelja prema svojoj djeci, to je bezgranična roditeljska ljubav, a Bog koji je čovjekov tvorac neopisivo više voli svoju djecu, svoja stvorenja, jer u njima se očitava njegova slika, istina i mudrost. Stoga, ovaj Veliki petak je i upitnik za nas, da li se u nama očitava slika Božja, kakva smo djeca, jesmo li onakva kakvu Bog želi i kakvom se diči?

Treći dio obreda je sveta pričest, i to s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak. Nakon toga se iznosi Presveto (Kristovo tijelo u pokaznici) iz crkve, kao znak Kristove smrti. Svi vjernici se razilaze u tišini i duhovnoj sabranosti.

U nekim mjestima se navečer prije obreda pjeva Gospin plač. Na Veliki petak također u nekim mjestima održava se procesija s upaljenim svijećama i nošenjem križa kao simbolom, koji je od simbola muke i trpljenja postao znak spasenja i otkupljenja.

Običaj čuvanja Svetoga groba u Dalmaciji je oživotvoren preko tzv. žudija. Žudije su čuvari Kristova groba u južnohrvatskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.

žudiji

Velika subota – Vazmeno bdijenje

Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. Crkve su otvorene vjernicima za osobnu molitvu u tišini kod Kristovog groba. To je dan osobnih prebiranja, promišljanja o Isusovom životu, o svim događajima i na koncu o svome životu. Stvarnost Isusove smrti treba u nama pobuditi ljubav za druge, dati nam snagu za veću žrtvu i ustrajnost u dobru. Misa toga dana je navečer kada se slavi Vazmeno (ili uskrsno) bdijenje. Vazmeno bdijenje je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima su vjernici spašeni.

Vazmeno bdijenje započinje paljenjem i blagoslovom “ognja bdijenja”, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve i pripravom uskrsne svijeće, odnosno velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svršetak svega, te tekuća godina. Zatim svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdijenja i s njom ulazi u crkvu. Dok ulazi, tri puta pjeva, svaki put višim glasom: Svjetlo Kristovo! Vjernici odgovaraju: Bogu hvala! Pri tome pale svoje svijeće od uskrsne. Ovime se želi reći kako je Isus svjetlo, svjetlo koje raspršuje tamu, a tama je grijeh i kako svjetlo u konačnici pobjeđuje tamu, odnosno dobro pobjeđuje zlo. Ove godine molimo na poseban način da što prije čovjek uz pomoć svjetla, uz pomoć Isusa Krista savlada bolest korona virusa, koja pogađa čovjeka i onemogućava ga za život u slobodi, tama koja gasi čovjekovu slobodu, najveći dar koji posjeduje.

Nakon toga slijedi hvalospjev uskrsnoj svijeći. Potom se čitaju biblijska čitanja. Najprije se čitaju tekstovi iz Starog zavjeta, kojih može biti sedam, a nakon svakog se pjeva ili čita psalam, te svećenik moli kratku molitvu. Ipak, broj se tih čitanja može smanjiti na tri, s tim da se izvještaj o oslobođenju iz Egipta ne smije izostaviti. Nakon posljednjeg starozavjetnog čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini, a potom se čita poslanica, pjeva ponovno Aleluja, te slijedi evanđelje. Ponovno se počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru, te zvone sva zvona. Nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt.

U vazmenoj noći se također podjeljuju sakramenti katekumenima, što ove godine izostaje zbog pandemije koronavirusom.

Uskrs

Uskrs je spomen na Kristovo uskrsnuće, kao temelj kršćanske vjere, najstariji i najveći kršćanski blagdan. Uskrsnuće Isusa Krista temeljno je vjerovanje kršćanstva koje kazuje da je Bog treći dan uskrsnuo Isusa iz mrtvih i on daje nadu da će i čovjek, baš poput Isusa, jednog dana uskrsnuti, odnosno da ga negdje drugdje čeka vječni život te ga podsjeća na zahvalnost Spasitelju!

Cvjetnica ili Nedjelja muke gospodnje i Veliki tjedan, u virtualnom izdanju.
Posted on 5 travnja, 2020 by hrvatskepraviceblog
Rate This

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje, zadnja je korizmena nedjelja. Činjenica je da polako odlaze u zaborav hrvatski kršćanski naziv za korizmene nedjelje prije Uskrsa: Čista, Pačista, Bezimena, Sredoposna, Gluha i Cvjetnica (koja se naziva u Istri i Uličnica. Maslina =Ulika). Mijenjajući nazive i dajući svoja tumačenja kršćanskim blagdanima poganstvo iznova kuca na kršćanska vrata! {npr. „Uskrs je proljetni blagdan”!). Bogoslužje Cvjetnice ima dvostruki sadržaj: prvi, svečani Isusov ulazak u Jeruzalem (,,Hosana”!); drugi je pjevanje ili čitanje Muke Isusove („Raspni ga!”).

Službeni latinski naziv Nedjelja palmi ili Muke Gospodnje potječe od jeruzalemskih kršćana koji su se od 4. st. skupljali popodne toga dana na Maslinskom brdu izdašnije slaveći Službu Riječi a potom uvečer u procesiji s grančicama palmi i masline u ruci ulazili u Jeruzalem. Taj se vjernički običaj prakticirao u Rimu od 9.st. odakle se proširio po cijeloj Crkvi.

Stari su hrvatski pisci Uskrs nazivali Vazmom, što je izvedenica od grčke riječi “azima”- koja doslovno znači “beskvasni kruh”, a skraćeno se upotrebljava za židovsku Pashu, kojoj je Krist dao novi sadržaj svojom smrću i svojim Uskrsnućem.

Uskrs je najstarija svetkovina kršćanske zajednice.

Cvjetnicom, započinje Veliki tjedan, a u kojem se, tijekom osam dana, slave najveće tajne kršćanstva – Isusova muka, smrt, pokop i uskrsnuće. Liturgijskim sadržajem Cvjetnica izražava bit tzv. Vazmenog misterija – kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi u svoju slavu.

uličnica

Inače, Cvjetnica je svoje ime dobila još u rimskoj liturgiji u 4. i 5. stoljeću i tada se nazivala Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja Muke Gospodnje, jer je uvodila u tajnu Velikog petka, da bi stoljeće kasnije postala Dominica in palmis, odnosno Nedjelja cvjetnica.

Za blagoslovljene grančice, svijeće i procesije na Cvjetnicu vezani su brojni hrvatski kršćanski običaji (umivanje vodom u koju se prije stave latice cvijeća, pletenje „pomi” u dubrovačkom kraju i tsl.) Porukama i dubokim značenjem bremenit je spomen na svečani Isusov ulazak u Jeruzalem na magaretu. Naviru u sjećanje brojni starozavjetni tekstovi o „mironosnom kralju” koji krotko jaši na magaretu da uspostavi žuđeni Mir. Isus ulazi u Jeruzalem da u njemu proslavi s učenicima Pashu – prijelaz s ovoga svijeta u Božji svijet. Taj Isusov krotko pobjedonosni ulazak navještaj je njegove pobjede nad grijehom i nad smrću.

Običaj vezan uz Cvjetnicu u južnoj Hrvatskoj, u Župi Dubrovačkoj, koju zovu i Palmana nedjelja te Neđeja od pôme. Rano ujutro vjernici su se pripremali, da s pomom (isprepletena palmina grančica) i maslinovim grančicama idu u crkvu, da bi ih blagoslovili. Pomu su nosila samo djeca. One obitelji koje nisu imale djece ili su im djeca već odrasla, davali su pome djeci iz susjedstva. Djeci bi bilo drago imati što više poma, jer se na Uskrs djeci darivala pisanica, a onome tko je nosio pomu dali bi dvije. Nakon blagoslova, pome se odnose u pčelinjak, u polje, u staju, a u kući se stavljaju ispred raspela ili svete slike. Stara, prošlogodišnja, poma po običaju se ne smije baciti u smeće, već se ili zakapa u zemlju ili se, češće, spaljuje, a pepeo se koristi za pepeljenje na Pepelnicu.

Međutim, ove godine svi ti običaji će izostati zbog pandemije koronavirusa i po prvi puta, misna slavlja na Cvjetnicu, kao i na sam blagdan Uskrsa, bit će služena bez vjernika koji su pozvani da misna slavlja i obrede Velikog tjedna prate preko televizije te se posvete kućnoj liturgiji i obiteljskim molitvama.

Nažalost zbog opasnosti od epidemije ove svete dane proslavljat ćemo pobožno i dostojanstveno samo u krugu obitelji bez dolaska u crkvu. Nitko ni u snu nije mogao pomisliti da će tisućljetni tradicijski i vjerski običaji biti tako naprasno okljaštreni !Zahvaljujući napretku tehnologije imati ćemo virtualni Uskrs!

Veliki četvrtak

Veliki četvrtak je posljednji dan korizme, a toga dana navečer započinje vazmeno trodnevlje (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota). U vazmenom trodnevlju otkrivamo najintimnije tajne vjere, počevši od Isusovog služenja, predanja u obredu pranja nogu, zatim potpunog predanja i umiranja na križu iz ljubavi, sve do proslavljenja i uskrsnuća od mrtvih, gdje se očituje snaga života, ali života iz poslušnosti i u poslušnosti Bogu Ocu. Na Veliki četvrtak održava se misa posvete ulja. Na toj misi nad/biskup sa svim svećenicima blagoslovi tri ulja: bolesničko ulje, kojim se mažu bolesnici, katekumensko, kojim se mažu krštenici, te krizmu, tj. mješavinu maslinova ulja i mirisa (uglavnom balzama), koja se upotrebljava kod krštenja, potvrde, te kod svećeničkog i biskupskog ređenja.

Toga dana navečer slavi se misa Gospodnje večere. Misa Gospodnje večere je ujedno i ustanovljenje sakramenta Euharistije: „I dok su blagovali, uze Isus kruh, izreče blagoslov pa razlomi, dade svojim učenicima i reče: „Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje!“ I uze čašu, zahvali i dade im govoreći: „Pijte iz nje svi! Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnoge prolijeva na otpuštenje grijeha. (Mt 26, 26-28)

sv ivan iznutra
Euharistija je najsvakidašnjija, a ujedno najbožanskija gesta, koju je moguće zamisliti. To je Isusova Istina. Toliko ljudska, a ipak tako božanska; toliko poznata, a tako tajanstvena; toliko blizu, a objavljuje toliko toga nepojmljivoga! Euharistija je izvor duhovnog života svakom vjerniku, jer po njoj se sjedinjuje s Kristom, izvorom života. Da je nadnaravnog karaktera ima bezbroj čudesnih primjera koji to potvrđuju, a navedimo samo jedan, naime sv. Padre Pio dok je slavio Euharistiju dobio je stigme koje je nosio cijeli život.

Za vrijeme liturgije pjeva se Slava (što se inače ne čini u vremenu korizme), a tada zazvone zvona i više neće zvoniti do obreda vazmenog bdijenja. Nakon čitanja evanđelja, ako je moguće, upriliči se obred pranja nogu. Svećenik 12-orici vjernika opere noge. To je spomen na ono što je Isus učinio svojim učenicima. Ovaj znak poniznosti koji je pokazao Isus svojim učenicima i nama je poticaj da smo pozvani služiti drugima. Ove godine je prilika da na Veliki četvrtak, molimo za sve zdravstvene djelatnike koji danonoćno služe bolesnima od korona virusa kako bi im Bog dao snage da ustraju u poniznom i predanom služenju.

Nakon mise se posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak – jer toga dana neće biti svete mise i posvećivanja hostija – prenesu u pokrajnju kapelu ili oltar, zajedno s Presvetim (tj. velikom posvećenom hostijom koja se sprema u tzv. pokaznicu, odnosno dijelom prozirnu ukrašenu posudu, tako da vjernici mogu jasno vidjeti hostiju – Isusa Krista). Također se oltar potpuno ogoli i makne sve s njega. Tada se obično uprigodi barem jednosatno klanjanje, kao spomen na Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu, kada su njegovi učenici pozaspali. Od tog trenutka počinje mir, tišina i molitva, sabranje pred same dane koji slijede. Crkve su otvorene po cijeli dan i vjernici mogu doći da se na miru pomole.

U dane vazmenog trodnevlja, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U Dalmaciji se na Veliki četvrtak ili čak sve dane Svetog trodnevlja udara šibama po crkvenim klupama tako dugo dok se ne izlome šibe, a čin se naziva “tući barabana” pa naziv podsjeća na Barabu, sudionika Isusova procesa pred rimskim upraviteljem Poncijem Pilatom.

Veliki petak

Veliki petak je spomen na Isusovu smrt. Uz Čistu srijedu Veliki petak je dan kada je obavezan post. Toga dana nema svete mise, nego samo obredi Velikog petka. Obzirom da se toga dana dogodilo raspeće Isusu Krista, vjernici u velikoj duhovno sabranosti i tišini prisustvuju obredima. Obredi započinju šutnjom i unutarnjom duhovnom poniznošću koju svećenik očituje u prostraciji pred oltarom, koji je potpuno ogoljen. Taj ogoljeni oltar također simbolizira Isusova muka i smrt.

Veliki-petak

U prvom dijelu obreda se čita ili pjeva Evanđelje, to jest Muka po Ivanu, koja ima za cilj duhovno uvesti vjernike u stvarnost događaja i ozbiljnost Velikoga petka. Tako vjernici slušajući muku i stradanje Isusa Krista uviđaju njegovu bezgraničnu ljubav prema svakom čovjeku, i ta bezgranična ljubav u njima budi osjećaj zahvalnosti, predanja, empatije i želje za nasljedovanjem Isusa Krista. Također taj prvi dio obreda sačinjavaju molitve vjernika, to je točno propisana sveopća molitva, u kojoj se moli za razne potrebe i osobe.

Drugi dio obreda je ljubljenje križa. Donosi se drveni križ, koji u tri stupnja razotkriva svećenik i svaki puta pjeva: Evo drvo križa…, a narod u šutnji poklekne, te odgovara: Dođite, poklonimo se! Nakon toga svaki vjernik dolazi do oltara i klanja se križu ili ga ljubi. Pri tome se pjevaju tzv. prijekori, odnosno pjesme koje označavaju tužbe raspetog Krista za nezahvalnost puka (npr. Puče moj, što učinih tebi…). Klanjanje križu izražava duboku zahvalnost vjernika Isusu Kristu, za sve što je On učinio za čovjeka, što je predao svoj život na križu, kako bi ljude oslobodio istočnoga grijeha i otvorio im vrata raja. Ovo je najveća tajna Boga, boga koji se ponizio, patio, bio razapet i umro na križu kao čovjek za čovjeka….o neizmjerne ljubavi…..Koliko Bog voli čovjeka, može se dati primjer ljubavi roditelja prema svojoj djeci, to je bezgranična roditeljska ljubav, a Bog koji je čovjekov tvorac neopisivo više voli svoju djecu, svoja stvorenja, jer u njima se očitava njegova slika, istina i mudrost. Stoga, ovaj Veliki petak je i upitnik za nas, da li se u nama očitava slika Božja, kakva smo djeca, jesmo li onakva kakvu Bog želi i kakvom se diči?

Treći dio obreda je sveta pričest, i to s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak. Nakon toga se iznosi Presveto (Kristovo tijelo u pokaznici) iz crkve, kao znak Kristove smrti. Svi vjernici se razilaze u tišini i duhovnoj sabranosti.

U nekim mjestima se navečer prije obreda pjeva Gospin plač. Na Veliki petak također u nekim mjestima održava se procesija s upaljenim svijećama i nošenjem križa kao simbolom, koji je od simbola muke i trpljenja postao znak spasenja i otkupljenja.

Običaj čuvanja Svetoga groba u Dalmaciji je oživotvoren preko tzv. žudija. Žudije su čuvari Kristova groba u južnohrvatskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.

žudiji

Velika subota – Vazmeno bdijenje

Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. Crkve su otvorene vjernicima za osobnu molitvu u tišini kod Kristovog groba. To je dan osobnih prebiranja, promišljanja o Isusovom životu, o svim događajima i na koncu o svome životu. Stvarnost Isusove smrti treba u nama pobuditi ljubav za druge, dati nam snagu za veću žrtvu i ustrajnost u dobru. Misa toga dana je navečer kada se slavi Vazmeno (ili uskrsno) bdijenje. Vazmeno bdijenje je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima su vjernici spašeni.

Vazmeno bdijenje započinje paljenjem i blagoslovom “ognja bdijenja”, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve i pripravom uskrsne svijeće, odnosno velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svršetak svega, te tekuća godina. Zatim svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdijenja i s njom ulazi u crkvu. Dok ulazi, tri puta pjeva, svaki put višim glasom: Svjetlo Kristovo! Vjernici odgovaraju: Bogu hvala! Pri tome pale svoje svijeće od uskrsne. Ovime se želi reći kako je Isus svjetlo, svjetlo koje raspršuje tamu, a tama je grijeh i kako svjetlo u konačnici pobjeđuje tamu, odnosno dobro pobjeđuje zlo. Ove godine molimo na poseban način da što prije čovjek uz pomoć svjetla, uz pomoć Isusa Krista savlada bolest korona virusa, koja pogađa čovjeka i onemogućava ga za život u slobodi, tama koja gasi čovjekovu slobodu, najveći dar koji posjeduje.

Nakon toga slijedi hvalospjev uskrsnoj svijeći. Potom se čitaju biblijska čitanja. Najprije se čitaju tekstovi iz Starog zavjeta, kojih može biti sedam, a nakon svakog se pjeva ili čita psalam, te svećenik moli kratku molitvu. Ipak, broj se tih čitanja može smanjiti na tri, s tim da se izvještaj o oslobođenju iz Egipta ne smije izostaviti. Nakon posljednjeg starozavjetnog čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini, a potom se čita poslanica, pjeva ponovno Aleluja, te slijedi evanđelje. Ponovno se počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru, te zvone sva zvona. Nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt.

U vazmenoj noći se također podjeljuju sakramenti katekumenima, što ove godine izostaje zbog pandemije koronavirusom.

Uskrs

Uskrs je spomen na Kristovo uskrsnuće, kao temelj kršćanske vjere, najstariji i najveći kršćanski blagdan. Uskrsnuće Isusa Krista temeljno je vjerovanje kršćanstva koje kazuje da je Bog treći dan uskrsnuo Isusa iz mrtvih i on daje nadu da će i čovjek, baš poput Isusa, jednog dana uskrsnuti, odnosno da ga negdje drugdje čeka vječni život te ga podsjeća na zahvalnost Spasitelju!